Većina osnovno i srednjoškolaca danas zna da 25. studenog nema nastave. Mnogi znaju da obilježavamo Dan državnosti Bosne i Hercegovine, ali malo tko zna zašto ga uopće obilježavamo.
Ako upitate svoje roditelje ili djedove i bake, vrlo je vjerojatno da ćete dobiti odgovor. No učenicima je samo važno da imaju slobodan dan. Ali uvijek ima onih znatiželjnih – ako ste jedan od njih, nastavite čitati.
Naime, kako bismo dobili odgovor na ovo pitanje moramo se vratiti u prošlo stoljeće, u doba dok je još trajao Drugi svjetski rat, točnije 25. studenoga 1943. godine. Toga dana, u Mrkonjić Gradu, održano je prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH). Zasjedanje je započelo u 19 sati, a završeno iste noći, 26. studenoga u 4 sata ujutro. U glavnom dokumentu ZAVNOBiH-a, „Rezoluciji“, istaknuto je da su se tu po prvi puta u povijesti sastali predstavnici hrvatskoga, srpskoga i muslimanskoga naroda s ciljem da se donesu političke odluke koje bi otvorile put k uređenju zemlje prema njihovim interesima.
Unatoč prijedlozima da Bosna i Hercegovina bude autonomna pokrajina, na zasjedanju je jasno odlučeno ono što žele narodi Bosne i Hercegovine, odnosno da njihova zemlja koja nije ni hrvatska, ni srpska ni muslimanska nego i hrvatska i srpska i muslimanska bude slobodna i zbratimljena zajednica u kojoj je osigurana ravnopravnost i jednakost svih Hrvata, Srba i Muslimana.
Bosna i Hercegovina je također obnovila svoju državnost koju je izgubila 1463. kada je Bosna pala pod Osmansku vlast, a potvrđene su i povijesne granice Bosne i Hercegovine određene odlukama Berlinskog kongresa 1878. godine.
Tekst: Iva Pehar, III.4