Međunarodni dan zaštite močvare i močvarnih staništa obilježava se 2. veljače u svim državama svijeta. Prije samo dvadesetak godina ljudi su močvarna područja smatrali nepotrebnima, prljavima i izvorima različitih bolesti. To vjerovanje dovelo je do uništavanja najbogatijih ekoloških sustava. U močvarnim područjima (koja danas čine 6% površine Zemlje) živi 40% svih biljnih i životinjskih vrsta.
Na samom početku glavni, ponekad i jedini borci za očuvanje močvara bili su znanstvenici. Kasnije im se pridružila i šira javnost što je ponukalo i političare na razmišljanje, jer oni širu javnost promatraju kao moguće birače. Plod njihovih nastojanja borbe za zaštitu močvara je Ramsarska konvencija koju je potpisalo 116 država svijeta, a među njima i Hrvatska i BiH s ciljem da spriječe daljnju devastaciju. Tom se konvencijom države obvezuju na očuvanje močvara na vlastitom teritoriju. Jedno od najvećih dostignuća Ramsarske konvencije je popis močvara od međunarodne važnosti. Iz Hrvatske na Ramsarskom popisu su Lonjsko i Mokro polje, Kopački rit, donji tok Neretve i ribnjaci Crna Mlaka, a iz BiH su Livanjsko polje, Hutovo blato i Bardača. Cilj Ramsarske konvencije je upisati što je moguće veći broj močvara koje zadovoljavaju postavljena mjerila konvencije. Močvare su veoma važne zbog svojih ekoloških svojstava, funkcija i gospodarskih vrijednosti, a ubrajaju se među najugroženije ekosustave zbog isušivanja, onečišćenja i prekomjernog iskorištavanja njihovih resursa.
Podsjetimo se stoga 2. veljače močvara te njihove krajobrazne, ekološke i kulturno-povijesne vrijednosti. Močvare su izvor života i blago koje ne zapažamo stoga ih čuvajmo!
TEKST:Marija Ćorić, I.1