U sklopu projekta Mirovno obrazovanje te u skladu s epidemiološkim mjerama održana je još jedna u nizu radionica na temu: Konflikti i njihova transformacija.
Ljudi su socijalna bića – živimo okruženi ljudima i većinu naših potreba zadovoljavamo u interakciji s drugim ljudima. Mnoge od tih interakcija su jedinstvene i neponovljive, te je stoga veoma važno u njima se dobro snaći.
U tome nam uvelike mogu pomoći komunikacijske vještine. Svi mi svakodnevno donosimo odluke i ponašamo se na način koji je manje ili više promišljen, svjestan i slobodan.
Konflikti su neizbježan dio našeg svakodnevnog života, nužna pratnja različitosti među ljudima, neminovan ishod složenosti ljudskog društva. Ako su dozvoljena različita mišljenja tada moraju biti dozvoljeni i konflikti. Nema demokratskog i humanog društva bez prisutnosti konflikta.
Izostanak konflikta često može značiti da je u pitanju izbjegavanje, potiskivanje ili negiranje problema.
Konflikt sam po sebi ne mora nužno biti isključivo negativna pojava, ali njegove posljedice mogu biti i pozitivne i negativne.
Konflikt je pojam koji označava situaciju u kojoj postoje sukobljena najmanje dva i više različita i suprotna mišljenja o situaciji, zbivanju, tendenciji, osjećajima, načinu rješavanja nekog problema, nesuglasnosti ciljeva i mogućih načina njihovih ostvarenja i slično.
On je neslaganje kroz koje su osobe doživjele prijetnju svojim potrebama, interesima i brigama. Iako može biti intrapersonalan (u situacijama kada se ne možemo odlučiti što učiniti), češće je odraz interpersonalnih situacija i komunikacija.
To je proces koji započinje kada jedna strana smatra da druga strana negativno djeluje ili namjerava djelovati na nešto što prva strana jako cijeni. Uzroci i tipovi konflikta su mnogobrojni.
Svaki konflikt ima potencijal da bude funkcionalan ili ne, a što će biti ovisi o stavovima i reakcijama sudionika. Bitno je znati da konflikt nikada nije jednodimenzionalan.
Ljudska komunikacija prepuna je nesporazuma i konflikata. Na takve situacije često reagiramo nepromišljeno i neprimjereno. Često smo i robovi naučenih obrazaca ponašanja. Međutim, oni nam ne mogu biti isprika za pasivnost ili agresivnost.
Načini konstruktivnog rješavanja sukoba i tehnike asertivnog ponašanja mogu se naučiti i uvježbati. Donošenje odluka je kontinuiran proces koji zahtijeva kritičko promišljanje i izravno utječe na posljedice tih odluka. Ne možemo uvijek donijet adekvatnu odluku, ali trebamo vježbati kako bismo bili što učinkovitiji u vještini donošenja odluka. Vježbama koje nam pomažu u rješavanju sukoba i boljoj komunikaciji razvijamo naše socijalne interakcije, dajemo im novu kvalitetu i svoj cjelokupni život podižemo na jednu novu, višu razinu.
Učenice: Nikolina Karačić i Helena Barać, IV.6 odjel napisale su sastave na temu: Kako sam riješila konflikt u svom okruženju?
Ovim sastavima žele potaknuti svoje vršnjake na razmišljanje o tome kako možemo puno toga učiniti da ukoliko i dođemo u situaciju konflikta da istu uspješno riješimo na obostrano zadovoljstvo.
Učenice poručuju:
”.. Jer kako kažu samo ljubav može smiriti našu ranu,zato i mi samo budimo dobri prema svima,jer od mržnje i agresivnosti ne možemo ništa dobiti osim toga samoga..’’
”..Razvijanjem naše komunikacije stvaramo novu kvalitetu života.”
Stručna suradnica ustanove, pedagoginja Doris Vlašić, prof.