Srednja Škola dr. fra Slavka Barbarića, Čitluk
U organizaciji Crvenog križa Čitluk te naših vrijednih profesora biologije, profesorice Marije Vučić i profesora Željka Solde, 7. travnja 2011. u našoj školi održano je predavanje povodom Svjetskog dana zdravlja.
Ovogodišnja kampanja Svjetske zdravstvene organizacije posvećena je medicinskim otkrićima, odnosno očuvanju njihovih dostignuća za buduće naraštaje, pa je glavna tema ovogodišnjeg Dana zdravlja antimikrobna rezistencija koja ugrožava učinkovitost mnogih lijekova koje danas koristimo. Upravo stoga što antimikrobna rezistencija predstavlja veliki svjetski zdravstveni problem u fokusu kampanje u povodu Dana zdravlja su i epidemije opakih bolesti AIDS-a, malarije i tuberkuloze. U kampanju su se uključili i naši učenici, koji su pod vodstvom profesora izradili prigodne plakate.
Prenosimo vam nekoliko zanimljivosti s predavanja:
Antimikrobna rezistencija
Pod pojmom antimikrobne rezistentnosti podrazumijeva se otpornost mikroorganizama na određeni antimikrobni lijek koji je ranije djelovao na njega, odnosno na koji taj mikroorganizam ranije nije bio otporan. Uslijed antimikrobne rezistencije, rezistentni organizmi, bakterije, virusi i neki paraziti odolijevaju napadu antibakterijskih lijekova kao što su antibiotici te antivirusni i antimalarijski lijekovi, uslijed čega liječenje postaje neučinkovito, i ne samo da infekcija ostaje, već se može proširiti i na druge ljude te uzrokovati epidemije. Antimikrobna rezistencija koja se globalno širi predstavlja veliki problem jer ugrožava učinkovitost mnogih lijekova, a s time i sam napredak u borbi protiv uzročnika mnogih bolesti. Osim što nas antimikrobna rezistencija može vratiti u eru prije antibiotika, ona između ostalog naveliko opterećuje zdravstveni sustav i ugrožava postignutu zdravstvenu sigurnost ljudi.
Malarija
Više od milijun ljudi godišnje umire od posljedica malarije, a još nekoliko milijuna njih trpi posljedice ove bolesti. Za obolijevanje od malarije dovoljan je samo jedan ubod komarca. Gotovo 90% svih slučajeva malarije dešava se u Africi. 
Iako se malarija vrlo lako liječi anti-malaricima, oni u najsiromašnijim predjelima najčešće nisu dostupni. Najbolji je lijek naravno prevencija zaštitnim mrežama koje se postavljaju oko kreveta. Mreže štite ljude od komaraca u toku noći, kad komarci izlaze. Jedna mreža najčešće nije skuplja od 6 dolara, a ako uzmemo u obzir da najčešće u jednom krevetu spava više osoba, onda je cijena po osobi oko 3 dolara. Idealno, svaka bi osoba u zahvaćenim područjima imala svoju mrežu. Osim što spašavaju živote, ovo bi bilo odlično ekonomsko ulaganje, jer se procjenjuje da smanjenje produktivnosti zbog malarije oduzima milijarde dolara godišnje.
Tuberkuloza
U čitavoj povijesti čovječanstva, smatra se da je tuberkuloza odnijela više života od bilo koje druge bolesti. Tuberkuloza datira još iz davne 4000. godine prije naše ere i bila je prisutna još u Starom Egiptu, Grčkoj, Rimu i Indiji. Poznata kao sušica, odnijela je svaki peti život u Londonu u 17. stoljeću.
Tuberkuloza je visoko zarazna i širi se kapljično. Ako se ne liječi, osoba sa tuberkulozom godišnje zarazi 10 – 15 novih osoba. Iako se smatralo da je pod kontrolom, tuberkuloza još uvijek ubija više od 1,5 milijuna ljudi svake godine, broj koji i dalje svake godine raste.
SIDA ili AIDS
Velik problem za zdravlje čovječanstva je i AIDS ili SIDA.
Zastrašujući podaci o ovoj bolesti govore da u svijetu više od 8 000 ljudi svakodnevno umire od AIDS-a, a njih više od 13 000 se dnevno zarazi virusom HIV-a. Valja napomenuti i da se od početka 21. stoljeća u Europskoj uniji broj oboljelih od AIDS-a se udvostručio.
Galerija slika
{rokbox album=|myalbum| thumbcount=|6|}images/galerija slika/svjetski dan zdravlja/*{/rokbox}