KULTURNI ŽIVOT BROTNJA

Uz gostovanja estradnih umjetnika, pogotovu od kako je izgrađena športska dvorana u Čitluku, naš kraj posjećuju i drugi umjetnici: slikari, kipari, glazbenici, književnici…

Zahvaljujući entuzijazmu čitlučkih kulturnih djelatnika, Čitluk je često središte kulturnih događanja. Tako Matica hrvatska organizira izložbe, književne večeri, susrete. Čitluk je i izdavačko središte: U Međugorju se objavljuju mjesečnici ”Glas Mira” i ”Cvitak”, te značajne knjige u Čitluku i Međugorju. A tu je i katolička Radiopostaja “Mir” Međugorje.

 

MEĐUGORJE – POZNATO SVJETSKO SVETIŠTE

 

Od 1981. Godine kada se, po svjedočenju skupine djece iz sela Bijakovića, ukazala Gospa na Podbrdu, do danas je  u Međugorje hodočastilo na milijune hodočasnika iz cijeloga svijeta.

Sve je počelo 24. Lipnja 1981., kada je jedna djevojčica na mjestu Podbrdo rekla svojoj prijateljici. “ Vidi Gospe “. Od toga dana Međugorje je postalo uporište za višemijijunsku rijeku ljudi, koja tu traži i nalazi što ovoga trenutka nigdje na svijetu ne može naći. Šestoro djece je 24. Lipnja 1981. Vidjelo i čulo gospine riječi, i od toga dana Gospa se svakodnevno preko djece obraća cijelome svijetu, hrabreći i opominjući ljude da se prepoznaju kao braća.

Međugorje je danas jedno od najvećih kršćanskih svetišta, u koje dolaze ljudi svih rasa i boja, svih nacionalnosti i vjeroispovijesti, dolaze u miru i ljubavi tražeći vjeru i nadu za sreću i mir u svome srcu.

Procjenjuje se da je od  Gospina ukazanja do danas Međugorje posjetilo preko 20 milijuna ljudi sa svih kontinenata i svih krajeva svijeta. Osim običnog puka, u Međugorje su posjećivali i posjećuju najpoznatiji svjetski sportaši, glumci , kulturni stvaraoci, crkveni velikodostojanstvenici, političari i državnici.

 

 

PLODOVI    BROTNJA

 

Motivi grožđa i vinove loze pronađeni su u našem kraju na stećcima, a i u dokumentima iz srednjeg vijeka. Svojom klimom, sastavom tla, rasporedom kišnih i sušnih dana, Brotnjo je kao stvoreno za uzgoj vinove loze, duhana, povrća, voća….
Danas je glavni gospodarski proizvod vino, žilavka ( bijelo ), i blatina ( crno ) . Ta su vina našla svoje mjesto na stolovima diljem svijeta.
Vrijedni vinogradari i vinari uz tradicionalni način proizvodnje koriste i najsuvremeniju tehnologiju. Smokva, jedan od najomiljenijih i najukusnijih plodova. U Brotnju se uzgaja uglavnom za vlastitu potrošnju, ali se njeni plodovi –svježi i suhi nađu i na tržnicama i u prodavaonicama.

 

DANI  BERBE  GROŽĐA

 

Jedinstvena turističko-kulturno-gospodarstvena manifestacija koja se održava od 1955. godine. Dani berbe grožđa svake jeseni okuplja mnoge izvorne skupine koje pokažu sve bogatstvo našega folklora.

Dani berbe grožđa održavaju se svake godine u trećem tjednu mjeseca rujna, upravo u vrijeme najveće berbe grožđa u broćanskom vinogorju, najvećem u Bosni i Hercegovini. I prošle 2003. Godine mnoge folklorne skupine iz Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske sudjelovale su na ovoj prestižnoj gospodarstvenoj i kulturnoj manifestaciji.

Učenici naše škole sudjelovali su na toj manifestaciji kao članovi KUD-a “ Brotnjo “ iz Čitluka i u društvu “ Međugorske mažoretkinje “.

Vinarstvo i vinogradarstvo u Brotnju imaju dugu tradiciju. U Brotnju se od davnina živjelo od proizvodnje grožđa i vina. Rijetka su domaćinstva bez vinograda, odnosno koja se, izravno ili neizravno, ne bave vinogradarstvom. Autohtone sorte, žilavka i blatina, sorte su grožđa koje su već odavno poznate i koje su svojevrsni zaštitni znak Brotnja. Žilavka je bijelo vino karakterističnog mirisa, harmonično, pitko i žuto-zelene boje. Blatina je crno vino raskošnog mirisa i ugodnog okusa. O toj tradiciji i kvaliteti govori i povelja hrvatsko-bosanskog bana Tvrtka iz 1353 god.koji se tom prigodom pohvalno izrazio o vinu koje pio u Brotnju. U vrijeme svog  pastoralnog pohoda BiH, 12 i 13 travnja 1997 u Sarajevu je žilavku iz Brotnja pio i papa Ivan Pavao II.