170. obljetnica hrvatskog jezika

„Kakav vas obuze bijes, o građani, kakva li ludost, da taj tegobni jaram na vratove mećete sami? Slobodna kraljevstva mi smo, a tko se stidi hrvatstva, neka se Hunima divljim pokorava i neka im služi!“

Glasoviti govor hrvatskoga književnika Tituša Brezovačkog koji izražava ogorčenost prema nepoštivanju i nebrizi za očuvanje hrvatskoga jezika.

U srijedu, 23.listopada, obilježili smo 170.obljetnicu uvođenja hrvatskoga jezika u javne ustanove. Hrvatski jezik jedan je od zapadnih južnoslavenskih jezika.Ime „jezika hrvackoga“ zabilježeno je u Istarskom razvodu (1325.), na Baščanskoj ploči (1100.) te prvo spominjanje u književnoumjetničkom djelu Judita, Marka Marulića(22.travnja 1501).

Prvi hrvatski književni jezik je crkvenoslavenski jezik hrvatske redakcije na kojem je pisana srednjovjekovna glagoljaška baština. Od početka pismenosti hrvatski jezik zapisivan je trima pismima:

• Latinicom

• Glagoljicom

• Ćirilicom / bosančicom

Marko Marulić, otac hrvatske književnosti, napisao je 1501.godine spjev Judita na čakavskom narječju- to je prvo književnoumjetničko djelo na hrvatskom jeziku. Temelj standardnom(književnom)jeziku postavio je isusovac Bartol Kašić u 17.st.svojom hrvatskom gramatikom.

Već početkom 19.st. javljaju se pojedinci čija su djela i incijative pridonijela standardizaciji hrvatskoga jezika. Važnu ulogu u jezičnoj djelatnosti imali su ilirci Janko Drašković, Ljudevit Gaj i Ivan Kukuljević Sakcinski. Sakcinski je prvi progovorio na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru 2.svibnja 1843.g. To je bilo prvi put poslije mnogih stoljeća da je jedan zastupnik Hrvatskog sabora progovorio na hrvatskom jeziku.

23.listopada 1847. u staroj zagrebačkoj županijskoj zgradi na Markovu trgu, na posljednjem staleškom zasjedanju Hrvatskog sabora,hrvatski jezik proglašen je službenim u javnoj uporabi.

„Danas je granulo žarko sunce slave i veličine našem narodu! Što smo za temelj naše budućnosti i obstanka smatrali, što smo kao najvrućju želju u grudih gojili, to ero postigosmo i kod Boga stekosmo. Danas u subotu 23.listopada odlučiše jednoglasno slavni Stališi i Redovi kraljevinah Dalmacie, Horvatske i Slavonie, da se narodni naš jezik u mestu latinskog na čast diplomatičku uznese. Primite od nas, Otci domovine, iskrenu zahvalu, hvalu i slavu podelit će Vam vila posestrica, ona će vam upisati u ljetopise slavna imena zlatnini pismeni, te će divno sjati, dok bude sunca i meseca!“

– Obavijest o uvođenju hrvatskoga jezika u Hrvatski sabor, letak, Zagreb, 1874.

U suradnji s profesoricom hrvatskoga jezika, Marijom Buljan, učenice lV.3 Ema Lukenda i Petra Grgić napravile su referat popraćen plakatom kojeg su napravili Elena Prusina i Marko Barbarić na temu 170.obljetnice uvođenja hrvatskoga jezika u javnu uporabu.

Članak želim završiti stihovima Petra Preradovića u kojem su sadržani cijelovitost i smisao našeg odnosa prema hrvatskom jeziku.

„Ljub si rode, jezik iznad svega! U njem živi, umiri za njega! Po njemu si sve što jesi.”

Tekst: Marko Barbarić, lV.3